Međunarodni sud pravde
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 13 | Nivo: Pravni fakultet

SADRŽAJ:
1. UVOD 1
2. Članovi Međunarodnog suda pravde 4
2.1 Predsjedništvo 5
2.2 Komore 6
2.3 Ad hoc sudije 7
3. Nadležnost Međunarodnog suda pravde 8
4. Postupak pred sudom 10
5. Ured Registrara i sekretar suda 11
6. ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
1. UVOD
In its report, which was published on 10 February 1944, it recommended: “U svom izvještaju, koji je objavljen 10. februara 1944. godine, preporučuje se:
da Statut nekog novog međunarodnog suda treba biti temeljen na Statutu;
Stalnog međunarodnog suda pravde;
da savjetodavne nadležnosti Stalnog međunarodnog suda pravde trebaju biti zadržane u nadležnostima novog Suda;
da prihvaćanje novih nadležnosti Suda ne bi trebalo biti obavezno;
da sud ne bi trebao imati nadležnost za rješavanje u suštini političkih pitanja.“
U međuvremenu, 30.oktobra 1943. godine, po Konferenciji između Kine, SSSR, Velike Britanije i SAD-a, zajednička deklaracija je izdana priznajući nužnost „uspostavljanja opće međunarodne organizacije, koja se temelji na načelu suverene jednakosti svih miroljubivih država i koja je otvorena za članstvo svim takvim državama, velikim i malim, u cilju održavanja međunarodnog mira i sigurnosti.“
Ova izjava rezultirala je objavom prijedloga za osnivanje opće međunarodne organizacije, Međunarodnog suda pravde 9. oktobra 1944.godine. Sljedeći korak bio je sazivanje sastanka odbora u Washingtonu, u aprilu mjesecu 1945. godine, kojem su prisustvovali pravnici koji su predstavljali 44 države.Odboru,na čelu sa predsjedavajućim GH Hackworth iz Sjedinjenih Američkih Država, bila je povjerena priprema nacrta Statuta Međunarodnog suda pravde. Nacrt je dostavljen članicama Konferencije u San Franciscu, koje su u periodu od aprila do juna 1945. godine bile dužne sastaviti Povelju Ujedinjenih naroda. Nacrt Statuta koji je pripremio Odbor bio je rađen na temelju Statuta PCIJ-a, te isti nije u potpunosti odgovarao vremenu u kojem je pisan, no Odbor je ipak ostavio određeni broj pitanja otvorenim o kojima je prema mišljenju Odbora trebala odlučiti Konferencija. Konačna odluka o otvorenim pitanjima, te o konačnom obliku Statuta raspravljalo se na Konferenciji u San Franciscu, u kojoj je sudjelovalo 50 država.
“Glavni razlozi koji su doveli da se sudionici Konferencije odluče za stvaranje nove suda bili su:
Sud je trebao biti glavni sudski organ Ujedinjenih naroda, te se smatra neprimjerenim veza Stalnog međunarodnog suda pravde sa Ligom naroda;
stvaranje novog Suda bilo je više u skladu sa odredbom u Povelji da su sve države članice Ujedinjenih naroda stranke Statuta Međunarodnog suda;

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]